Franjo Vujkov, dopredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini              POLITIZIRANJE SUDSKIH PROCESA ?
Intervju "Hrvatska rije
č", 17. lipnja 2005. godine

 

* Smatram da se Skupština Općine Subotica upustila u razmatranje i pribavljanje materijala koji ne spada u njenu kompetenciju* Sve do donošenja pravomoćnog rješenja i pokretanja istrage, prijava praktički ne predstavlja ništa, pogotovu ne da se javno iznosi * Ovakvim postupkom pojedinci se unaprijed proglašavaju krivim * Postoje razlozi da se, u najmanju ruku, posumnja, jesu li u ovome postupku obuhvaćeni svi oni koji su nezakonito postupali. Ako jesu, onda se trebaju naći svi skupa na toj optuženičkoj klupi, a ako nisu, onda da se to argumentirano kaže. Međutim, ako se vrši selekcija, to opet ukazuje na politiziranje postupka kada netko treba biti osuđen zato što "netko" smatra da taj treba biti osuđen, a netko opet ima privilegiju da tu odgovornost izbjegne *

    Franjo Vujkov, od uvođenja višestranačja aktivan u političkom životu Subotice, zamjenik je šefa vijećničke grupe DSHV-a u sadašnjem sazivu Skupštine Općine Subotica. Na posljednjoj sjednici SO Subotica, vijećnici su uz jedan uzdržani glas, praktički jednoglasno usvojili Zaključke kojima "osuđuju i ograđuju se" od eventualnih zlouporaba položaja bivših i sadašnjih dužnosnika lokalne samouprave. Kako sam kaže, Vujkov je glasovao slijedeći međustranački dogovor i stranačku stegu, premda je mišljenja da je ovim postupkom sama Skupština "ušla" u područje koje pripada sudskoj a ne zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti.

HR: Nedavno je Skupština Općine Subotica usvojila zaključak kojim se vijećnici osuđuju i ograđuju od eventualnih zlouporaba koje je činila prethodna vlast. O čemu se tu radi?
U konkretnom slučaju smatram da je nastupila jedna čudna situacija. Naime smatram da se Skupština Općine Subotica tu upustila u razmatranje i pribavljanje materijala koji ne spada u njenu kompetenciju. To dokazuju i zaključci koji su doneseni. Skupština Općine može se samo zauzimati za zakonitost u radu, to je njena zakonska obveza. Moram ukazati, sa stručnog aspekta, da se radi o nezakonitom postupku, po mom mišljenju, ovlaštenog tužitelja koji je jedan ovakav materijal, u najvećem dijelu nečiju prijavu, koja je tek u fazi ispitivanja i koju jedino tužitelj ima pravo razmatrati, dostavio Skupštini na razmatranje.

HR: U čemu je nezakonitost postupka?
Radi se o tome da se u javnost plasiraju činjenice u vezi poslova iz ovlasti prvenstveno tužiteljstva koje nisu sazrele za tako nešto. Naime, vidi se da se 99 posto onoga, što se dostavilo Skupštini, nalazi u fazi prijave. Sama prijava, međutim, ne znači da je netko, na koga se ta prijava odnosi, osumnjičen, okrivljen ili kriv. Ako je u fazi prijave, osoba nije niti osumnjičena.
Moram naglasiti kako se ovdje prema Zakonu o kaznenom postupku radi o podacima koji na određeni način predstavljaju tajnost, jer, ako se podnese prijava, ta prijava mora podleći kontroli prvenstveno resornog tužitelja. On na temelju te prijave, ako smatra da su stvari čiste i jasne u vezi kvalifikacije djela, može ići na direktno optuženje, optužnim prijedlogom ili optužnicom. Ako smatra da za to nisu ispunjeni uvjeti, u tom slučaju može narediti dodatne radnje putem resornog MUP-a kojemu se ta prijava dostavlja na izviđaj. MUP obavlja sve radnje koje mu naloži ovlašteni tužitelj, pa se opet čitav materijal vraća tužitelju koji nakon toga cijeni postoje li uvjeti za direktno optuženje ili, ako se treba još nešto raščistiti, da se taj kompletni materijal dostavi mjerodavnom sudu radi provođenja istrage.
Dakle, sve do donošenja pravomoćnog rješenja i pokretanja istrage, prijava praktički ne predstavlja ništa, pogotovu ne da se javno iznosi.
Štoviše, ti podaci predstavljaju nepoznanicu čak i za prijavljenog na koga se ta prijava odnosi, jer, prema zakonu, tek kada se pokrene istraga, onaj protiv koga je podnesena prijava prvi put saznaje o prijavi.
Kada sjedne ispred istražnog suca, dužnost je suca da mu stavi prijavu na uvid, da mu pročita prijavu i njegovo osnovno pravo je da se izjasni osjeća li se krivim ili ne.

HR: U konkretnom slučaju, je li dostavljanjem materijala Skupštini Subotice poštovana ova procedura?
Nije. U konkretnom slučaju iznesene su činjenice gdje tim ljudima, čija se imena iznose u javnost, nije pruženo osnovno pravo da se upoznaju s činjenicama koje im se stavljaju na teret i da se izjasne osjećaju li se krivim ili ne. Ako to nije urađeno, radi se o teškoj povredi zakona i ljudskih i građanskih prava. Ta prava su zagarantirana Ustavom, Zakonom o kaznenom postupku, i po međunarodnoj konvenciji.
Ovakvim postupkom pojedinci se unaprijed proglašavaju krivim. Nažalost, imali smo prilike, kako od strane općinskog javnog tužitelja kao i od predsjednice Okružnog suda, čuti činjenice i detalje koji će se tek u nekoj budućoj prijavi određenoj osobi staviti na teret.

HR: Svjedoci smo, u posljednje vrijeme, da se u javnosti i pojedinim medijima govori o prijavama protiv pojedinih osoba i to se provlači godinama. Nije jasno jesu li te osobe doista krive za ono za što ih se optužuje ili ne?
Iz prakse se zna da se prijave podnose masovno, znači, prijavu može podnijeti svatko i dužan je podnijeti je svatko tko ima bilo kakva saznanja da je izvršeno određeno kazneno djelo. To mogu uraditi državna tijela ili dužnosnici, pa da banaliziram stvari do psihičkih bolesnika koji vide u svakom krivog, koji smatraju da im je povrijeđeno bilo kakvo pravo u bilo kakvom postupku, jer najlakše je podnijeti prijavu. Činjenica je da se vrlo mali broj prijava, u odnosu na one koje su podnesene, procesuira. U sklopu svega rečenog, iznošenjem u javnost podataka iz prijava, a prije pravomoćnog rješenja o istrazi ljudi se izlažu blaćenju, vrši se pritisak javnosti na sudske organe. A znamo da sudski organi moraju u svom radu biti neovisni.
Nažalost, nezakonito iznošenje podataka je postalo praksom u posljednjih petnaest godina, čak i od strane nekih resornih ljudi u mjerodavnim tijelima sudskih organa i tužiteljstva. Mislim da se tome moramo svim silama oduprijeti.
Tako se osnovna ljudska prava krše, ljudi se izvrgavaju javnoj osudi prije nego što im se sudskim, zakonskim putem dokazalo da su krivi.
U fazi istrage taj koji je prijavljen ima status osumnjičenog, a tek nakon optužbe ima status okrivljenog. Prema tome, u izvješću koji je primila Skupština iznose se podaci o ljudima koji nisu za sada niti osumnjičeni.
Primjera radi u novinama "Blic" od 31. svibnja ove godine subotički općinski javni tužitelj dao je priopćenje gdje navodi čak i takve stvari kao tko će biti osumnjičen ili o kome se prikupljaju podaci da bude osumnjičen.
Ovakvim postupkom se, kako se u žargonu kaže, ti ljudi izvrgavaju zakonu linča, zakonu ulice. Drugim riječima, znači da ulica viši pritisak na to neovisno sudstvo, gdje se na otvorena vrata sudski procesi politiziraju, a u tom slučaju nema neovis-
nog sudstva.

HR: Imate li i nekih konkretnih primjera?
Primjer za politiziranje: gospodin Mirko Bajić je već godinama unazad podnosio prijave protiv određenih osoba. Neke od tih prijava su sad procesuirane, primjerice u vezi "Matijević objekta" na Beogradskom putu. U tom predmetu iz sredstava javnog informiranja se vidi da je optužena samo Gabriella Agoston.
Problem je, ako je ona jedan takav pravni posao uradila na bazi nevjerodostojne dokumentacije jer se radi o materiji gdje je postupak strogo formaliziran. Radi se o postupku upisa u zemljišne knjige
Ako je taj upis u zemljišne knjige sproveden na temelju nevjerodostojne dokumentacije ili upisan na temelju samo aneksa ugovora u zemljišne knjige, upisa nema, odnosno upis je nevaljan. Aneksa ugovora bez osnovnog ugovora nema. Prema tome, taj netko tko je izvršio upis, a to može biti zemljišno-knjižni referent i sudac koji je to potpisao, napravio je u najmanju ruku ozbiljan propust. Je li svjesno ili ne, to se treba ocijeniti u postupku, ali tome traga nema. Znači ne spominju se niti sudionici prethodne faze niti završne faze. Naime, bez upisa u zemljišne knjige djelo se ne bi moglo ni izvršiti.

HR: Što želite time kazati?
Hoću reći da ovdje postoje razlozi da se, u najmanju ruku, posumnja, da li su u ovome postupku obuhvaćeni svi oni koji su nezakonito postupali. Ako jesu, onda se trebaju naći svi zajedno na toj optuženičkoj klupi, a ako nisu, onda da se to argumentirano kaže. Međutim, ako se vrši selekcija, to opet ukazuje na politiziranje postupka kada netko treba biti osuđen zato što "netko" smatra da taj treba biti osuđen, a netko opet ima privilegiju da tu odgovornost izbjegne.
Moram ukazati i na to da je gospodin Bajić i na ovoj skupštini iznosio da su se, zahvaljujući nezakonitim radnjama, mnogi pojedinci ovdje obogatili. Je li ispitana odgovornost, jesu li ti sudionici stvarno ostvarili nezakonitu imovinsku korist jer je ta nezakonita imovinska korist ostvarena na štetu državne imovine. To su sve nepoz-
nate činjenice i dostaviti jedan ovakav izvještaj bez svih tih osnovnih podataka smatram neodgovornim.
S druge strane smatram da Skupština općine nije ovlaštena da razmatra takve stvari, takve informacije se ne mogu dostavljati organima koji nisu mjerodavni. Tako da je učinjen jedan veliki propust prvenstveno na štetu onih lica koja se u ovim dokumentima spominju.

HR: Krše li se ljudska prava na taj način?
Da, krše se.
Prava se krše iznošenjem neprovjerenih činjenica u javnost kao i nepridržavanje formalnog zakonskog postupka od strane ovlaštenih tijela.
Znamo iz nedavne prošlosti da je bila era pokretanja ispolitiziranih "slučajeva".
Mnogo ljudi je odsjedilo u pritvoru, a na kraju su postupci protiv njih obustavljeni, jer nije ni bilo pravne osnove za vođenje tih postupaka, a o svemu tome javnost je na velika zvona obavještavana o pokretanju postupaka, ali ne i o obustavi progona ljudi.
Primjeri su za to slučajevi kao - Zorka, Slovin, Zavod za urbanizam, a sjetit ćete se i sami brojnih afera.

HR: Koliko su tu odgovorni mediji?
Mediji su zaduženi za istinito, objektivno i stručno informiranje.
Ne mislimo pri tom na gomilu žute štampe koja samo izaziva senzacionalizam u korist nekih "moćnih" krugova. Mislimo na ozbiljne novine. Ukoliko "Blic" smatramo takvim novinama, onda su oni u broju od 31. svibnja 2005. g. napravili ozbiljan profesionalni propust. Na udarnoj stranici velikim slovima su napisali: "SUBOTIČKO TUŽITELJSTVO PRETRESLO SUDSKE LADICE"
To apsolutno nije točno. Jer tužitelj nije nadležan za ladice sudaca. Ali je točno da je ovlašteni tužitelj pregledao osobne ladice.
Cjelokupan članak odnosi se isključivo na kaznene prijave, što znači na predmete tužiteljstva, koje su, moguće, tamo stajale godinama, ali ni u kom slučaju u ladicama suda.
Ispostavilo se da novinar ne zna razliku između zgrade suda i državnih organa smještenih u toj zgradi. Ili je možda novinar imao neke druge namjere. Nadovezujući se na članak, postavljam sebi pitanje - je li trebalo čekati godinama da se slučajevi nađeni u ladicama procesuiraju, ako se i onda znalo ono što se sada zna.
Ili se tu stvar politizirala u pogodnom trenutku da se netko ucijeni na određenoj političkoj funkciji. Pa čak da se netko omete u svome poslu, jer ako dođe do pokretanja istrage na osnovi pravomoćnog rješe -nja, ti koji su ovim postupcima apostrofirani, moraju biti automatski suspendirani.
Često se tu radi o licima koja su na izuzetno značajnim funkcijama. S takvim stvarima je opasno poigravati se.

HR: Ipak u Skupštini Općine Subotica donesena je jednoglasno odluka kojom se usvajaju Zaključci kojima se traži od sudstva da radi svoj posao?
Odluka koja je donesena za mene predstavlja čudnu stvar. Postavljam pitanje za što su ljudi glasovali? Usvajati zaključak da se od sudstva traži da radi svoj posao od strane gradske skupštine je suvišno. Sudstvo je neovisno i sve mora raditi po važećim zakonima.
Bojim se, da su i oni koji su ovaj izvještaj tražili, a i onaj tko ga je dostavio, imali upravo namjeru iskoristiti trenutak da se određene stvari u Skupštini Općine ispolitiziraju. Kada su u zadnjem trenutku shvatili težinu mogućih posljedica za cijeli grad, odustali su od javne rasprave.
Kako inače objasniti činjenicu da se od javne rasprave odustane, jer usvajanje izvještaja, u kome su činjenice o kojima sredstva javnog informiranja već bruje danima, je samo po sebi besmisleno, ako se stvari na osnovi njega ne sagledaju i šire i zauzmu konkretni stavovi.
Ako je već greška učinjena, da se ovakav izvještaj uopće stavi na dnevni red, donijeta je, na sastanku šefova vijećničkih grupa, jedina moguća dobra odluka da se javna rasprava ne otvara.

Društveno aktivan od studentskih dana

Franjo Vujkov, diplomirani pravnik, bivši je sudac Općinskog, Trgovinskog i Okružnog suda u Subotici, tajnik Skupštine Općine Subotica od 1978. do 1982. godine i već 21 godinu odvjetnik.
Od uvođenja višestranačja aktivan u političkom životu Subotice, predsjednik Hrvatskog narodnog saveza do ujedinjenja stranaka, a sada jedan od dopredsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Vijećnik je u sadašnjem sazivu Skupštine Općine Subotica i zamjenik šefa vijećničke grupe DSHV-a.
Od studentskih dana izuzetno aktivan u društvenom i kulturnom životu, dugogodišnji aktivni sudionik i predsjednik Komornog zbora "Pro musica" , Subotica i HKC "Bunjevačko kolo", Subotica.